IZ NAJSTARIJE POVIJESTI ŽUPE KUZMINEC
Napisao: Dražen Galenić
1334. godina
Ivan Arhiđakon Gorički (Ioannes Archidiaconus Goriciensis) prikupio je i popisao sve pravne norme prema kojima se nekada upravljalo Zagrebačkim Kaptolom, te ih objavio u zborniku Statuta Capituli Zagrabiensis (nazvanom Album capitulare ili Liber acclavatus), a Zagrebački Kaptol ih je 9. kolovoza 1334. godine javno proglasio svojim zakonikom.
U najstarijem sačuvanom rukopisu ovog Statuta iz 1354. godine, koji se danas čuva u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, osim tih normi nalazi se i najstariji srednjovjekovni popis svih crkava (župa) koje su popisane po tadašnjim arhiđakonatima Zagrebačke biskupije.
Tako je u popisivanju crkava Komarničkog arhiđakonata upisano:
… Item ecclesia sancte Crucis de Razina
Item ecclesia sancti Johannis de Hergorchia
Item ecclesia sanctorum Cosme et Damiani
Item ecclesia sancti Martini de Kopina …
gdje uočavamo dio teksta:
… Nadalje crkva svetih Kuzme i Damjana …
što odgovara današnjem položaju župne crkve te je ujedno i najstariji spomen ove župe.
1408. godina
U nedostatku najstarijih izvora koji nam govore o prošlosti nekog kraja, za potvrdu kontinuiteta života mogu nam pomoći i tzv. neposredni izvori koji govore o nekom događaju, a usputno spominju i područje našeg zanimanja.
Jedan od takvih starih listina je i ona od 17. siječnja 1408. godine koja se nalazi u Državnom arhivu u Varaždinu, točnije u Arhivskom sabirnom centru u Koprivnici. U njoj Čazmanski kaptol izvješćuje o istrazi koju je proveo u vezi s plaćanjem denara od vinograda u kotaru utvrde Kwakapronche. Naime, nekada su građani Koprivnice i stanovnici okolnog kraja plaćali godišnju daću od 4 denara po vinogradu. No kad je Stjepan Vrag (Wrdugh) od Medvedgrada, sin bana Mikca, prisvojio utvrdu Kwakapronchu, povisio je godišnju daću na 12 denara i mjeru zobi, što je stanovnicima postao neizdrživi teret. Pritužbu su uputili kralju Žigmindu (Sigismundus) koji je 12. prosinca 1407. godine boravio u Ludbregu. Kralj je od stanovništva u okolici Koprivnice i oko utvrde Kwkapronche zatražio izjavu kojom su posvjedočili o načinu plaćanja denara od svakog vinograda u prijašnjim vremenima.
/ slika 1. originalni dio listine od 17. siječnja 1408. iz Državnog arhiva u Varaždinu, Arhivski sabirni centar Koprivnica, Arhiv Grada Koprivnice, Fascikl 3., Spis br. 5, objavu odobrio ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu, gdin. Damir Hrelja /
Na ovaj poziv 17. siječnja 1408. godine u selo Sv. Ladislav pred kanonikom Grgurom, izaslanikom Čazmanskog kaptola i župnikom iz Narta, a u prisutnosti suca Križevačke županije Tome pisca, odazvalo se mnogo svjedoka koji su pod prisegom posvjedočili da se u koprivničkom kraju od starine uz obveznu vinsku daću plaćalo samo 4 denara po vinogradu, a ne 12 denara i mjeru zobi kako se nanovo traži. U nabrajanju svjedoka upisano je:
… Item discretus vir dominus Symon rector parochialis ecclesiae sancti Petri de Bedna, Fabianus filius Iwan iobagio de villa Gyurgeuch eiusdem parochie, dominus Andreas plebanus sanctorum Cosme et Damiani martirum de Rasyna, Emericus villicus de eadem parochia, Georgius filius Francisci iobagio de eadem, Fabianus filius Gregorii ciuis de Rasyna, alter Fabianus filius Laurencii de eadem, Valentinus filius Mathei ciuis de eadem …
prijevod:
… Također (je to posvjedočio) ponizni muž gospodin Šimun upravitelj župne crkve svetog Petra od Bednje, Fabijan sin Ivana došavši iz sela Đurđeva iste župe, gospodin Andrija župnik svetih Kuzme i Damjana mučenika od Rasinje (ovdje se misli na vlastelinstvo Rasinja koje je obuhvaćalo šire područje, pa tako i Kuzminec), Imbro seoski starješina (sudac) iste župe, Juraj sin Franje došavši iz istog mjesta, Fabijan sin Grgura mještanin iz Rasinje, drugi Fabijan sin Lovre iz istog mjesta, Valentin sin Matije mještanin istog mjesta…
/ slika 2. istaknuti dio listine od 17. siječnja 1408. iz Državnog arhiva u Varaždinu, Arhivski sabirni centar Koprivnica, Arhiv Grada Koprivnice, Fascikl 3., Spis br. 5, objavu odobrio ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu, gdin. Damir Hrelja na kojem je istaknut dio teksta: dominus Andreas plebanus sanctorum Cosme et Damiani martirum de Rasyna /
Ovaj podatak govori da je i u 15. stoljeću postojao kontinuitet župe Svetih Kuzme i Damjana u Kuzmincu, a u dokumentu se navodi čak i ime svećenika i župnika Andrije, te je to prvi poimence navedeni župnik ove župe.
1501. godina
Drugi poznati popis župa Zagrebačke biskupije poznat pod nazivom Registrum plebanorum, altaristarum ac ceterorum presbiterorum diocesis Zagrebiensis sačuvan je u dva primjerka i oba se nalaze u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. Popis je nastao prilikom ubiranja “papinske desetine” u Slavoniji i Mađarskoj. Tada je Zagrebačka biskupija bila podijeljena na 14 manjih crkveno-upravnih područja ili arhiđakonata. Ovaj je popis zanimljiv po tome što uz rimokatoličke crkve popisuje i svećenike te njihovu službu, kao i pokrovitelje ili patrone crkava. O župama Komarničkog arhiđakonata u ovome kraju zapisano je:
… Paulus plebanus in Emryhowcz.
Ladislaus plebanus in Razynya. Stephanus capellanus eiusdem. Clemens rector capelle beate virginis ibidem, Mathias socius eiusdem, Martinus similiter eiusdem, capellani Bochkay. Gregorius rector altaris sancte Katherine. Gallus capellanus Nicolai Bochkay.
N. plebanus de Sabaria.
Stephanus plebanus ss. Cosme et Damiani. Michael capellanus eiusdem.
Stephanus plebanus in Gyelekowycz…
prijevod:
… Pavao župnik u Imbriovcu.
Ladislav župnik u Rasinji. Stjepan njegov kapelan. Klement upravitelj kapele Blažene djevice isto tamo, Matija zajedno s njim, Martin kao i oni, kapelani Bočkajevi. Grgur upravitelj oltara svete Katarine. Gal osobni kapelan plemića Nikole Bočkaja.
N. župnik od Subotice.
Stjepan župnik svetih Kuzme i Damjana. Mihael njegov kapelan.
Stjepan župnik u Đelekovcu.
Iz ovog saznajemo da u župi Kuzminec 1501. godine borave dva svećenika: župnik Stjepan te njegov pomoćnik kapelan Mihael. Vidimo da je u Rasinji kao velikom trgovištu i sjedištu plemića Bočkaja čak sedmero svećenika, dok se u ostalim župama nalazi samo po jedan duhovnik.
1615. godina
Kanonske vizitacije crkvenih velikodostojnika podrazumijevaju obilazak i pregled ustanova i osoba za koje su poglavari izravno odgovorni i o kojima se sastavljaju pisani izvještaji. U Zagrebačkoj biskupiji vizitacije su redovito obavljane od 1615. godine, od kada postoje sačuvani originalni Protokoli arhiđakona koji su obilazili i vizitirali određene arhiđakonate. Ti su dokumenti prvorazredni izvor za proučavanje povijesti, podataka o svećenicima, stanovništvu, životu i izobrazbi, a nekada i vrlo detaljno opisuju okoliš i predio u kojem je obavljena vizitacija te nas tako zorno mogu vratiti u doživljaj tadašnjeg svijeta.
U Protokolu kanonske vizitacije za 1615. godinu opet su nakon dugo vremena popisane crkve Komarničkog arhiđakonata:
… S. Emerici de Jemrihovecz
O(mni)um S(an)ctor(um) de Zablatye
S. Cosma et Damiani de Kuzminczy
S. Marti(ni) de Kutnak …
prijevod:
… Sv. Emerik od Imbriovca
Svi Sveti od Zablatja
S. Kuzma i Damjan od Kuzminca
S. Martin od Kutnjaka …
I ovdje uočavamo spomen župne crkve Svetih Kuzme i Damjana u Kuzmincu, kao i neke okolne crkve kuzminske Podravine.
1659. godina
U vizitaciji iz 1659. godine nailazimo na zanimljiv opis okoliša naše župe u vrijeme postojanja velikog imanja plemića Ivana Bočkaja u Kuzmincu. Velikaš je stanovao u kaštelu koji bijaše okružen opkopom i grabom, a zaštićen zemljanim nasipom. Unutar tog kaštela (nizinske utvrde) nalazila se tada i župna crkva svetih mučenika Kuzme i Damjana.
U nedjelju 23. ožujka 1659. godine došao je u Kuzminec zagrebački kanonik Andrija Vinković, kao arhiđakon Komarnički. Nakon odslužene mise napisao je izvještaj koji je kasnije podnio zagrebačkom biskupu Petru Petretiću i u njemu je ovako opisao župnu crkvu u Kuzmincu:
“Crkva svetih Kuzme i Damjana nalazi se unutar bedema kuzminskog kaštela. Crkva je zidana i valjano pokrita, ima dvoja vrata i dostojan kor ispred crkve, ali nema sakristije. Nad svetištem je nadsvođeni svod, a nad ostalim tijelom crkve ravni drveni strop, koji je sagrađen u novije doba. U crkvi se nalaze tri žrtvenika oltara, i sva su tri zidana. Glavni je pak oltar nastojanjem i brigom tadašnjeg kuzminskog župnika, a sada zagrebačkog kanonika gospodina Martina Korena, dobio lijepu, novu pozlaćenu tablu. Na toj tabli vidljiva je u sredini slika Blažene Djevice Marije, koja u naručju drži malenog Isusa: desno i lijevo naslikani su likovi svetih Kuzme i Damjana, a povrh njih stavljena je slika Spasitelja, pribijenog na križ. Ispod ove table nalazi se pozlaćeni tabernakul, u kojem se dostojno čuva presveti oltarski sakrament. Lijevo i desno od tabernakula postavljeni su kipovi svetih apostola Petra i Pavla. Druga dva pobočna oltara nisu još posvećena ni ukrašena, na njima su postavljene stare slike na drvetu. Propovjedaonica u crkvi je drvena, a toranj je zidani. Ipak se dva posvećena zvona ne nalaze u tornju crkve, nego u novom zvoniku, koji je na četiri zidana stupa podignut izvan utvrde, a još nema krova. Pred crkvenim vratima podignuto je široko i prostrano predvorje, koje je dobro i valjano pokrito. Žalibože svega jer ovdje običavaju noćiti vlastelinski pilići, kokoši i ostala perad: guske, race i purani. Oko same župne crkve nalazi se i groblje koje nije sasvim ograđeno. U blizini se nalaze staje i kocevi; zato konji, goveda, svinje i psi zalaze na groblje, gdje se često vide razbacane kosti pokojnika koji su plitko zakopani. Groblje je dobro zatvoreno samo sa sjeverne strane, jer je tamo visoki nasip, a za njim prostrana graba.
Župna crkva ima dosta svojih nekretnina. U šumi posjeduje trideset i pol rali dobre krčevine, koju obrađuje 18 župljana, davajući crkvi desetinu uroda. U ime “gornice” dobiva crkva na godinu 6 vedri vina. Četiri pak livade donose na godinu u ime zakupa 2 ugarske forinte i 65 dinara. Župna crkva bogata je odijelima i rubeninom za svete mise i crkvene obrede, nešto manje ima crkvenog posuđa.
Župnik Andrija Jagetinić stanuje u drvenoj i gotovo ruševnoj župnoj kući. Svi drveni stupovi, koji su ustvari temelj župnog dvora, već su istrunuli i popustili te se kuća nagnula, ali je poduprta brojnim novim stupovima i gredama koji je pridržavaju da se ne sruši. U prizemlju župnog dvora nalaze se kuhinja, družinska soba i dvije pivnice, ali bez vina i bačava. Na prvome katu nalaze se dvije sobe za župnika, mala kuhinja i još dvije manje sobice. Dvorište je prostrano i dobro ograđeno. Sadašnji je župnik podigao nov i valjano pokriven štagalj. Župnik ima i dva vrta. Jedan je veliki i zasađen raznovrsnim voćem, a nalazi se zapadno od župnog dvora; velik je otprilike jednu ral, te je bogat urodom i od velike koristi. Neposredno iza novog štaglja posjeduje župnik deset rali oranica. Blizu sela Koledinec pripadaju župniku i tri rali livade, koje obližnje vode često poplavljuju, te mu donose samo šest vozova sijena. Četvrta livada kod sela Gorica daje župniku samo jedan voz sijena, a peta livada samo polovicu voza. Župnik ima i šestero kmetova kao vlastite podložnike, koji mu moraju od Petrova do Miholja podavati svaki tjedan po jednog besplatnog ručnog i jednog voznog težaka. A od Miholja do Petrova služe tjedno samo jedan dan, i to podvozom ili ručnim radom. Osim ovoga svaki kmet mora na godinu župniku dati i 40 denara, jedan vagan zobi, te jednog kopuna i dva pilića. Svi kmetovi zajedno daju župniku jedne godine dva, a svke druge godine tri uhranjena prasca. Župnik ima i dva inkvilina (željara) tj. kmeta bez kuće i kućišta koji žive na zemljištu župnog dvora, te osim kuće koja pripada župniku, uživaju i nešto oranice i livade. Ovi inkvilini moraju župniku od Petrova do Miholja svaki tjedan dati po jednog besplatnog težaka. Župniku pripada i maleni vinograd koji moraju obrađivati župljani, a koji je prijašnji župnik Martin Koren posve zapustio, te se treba još obnavljati.
U ime lukna župnik na godinu dobiva 107 varaždinskih mjera žita i 81 kopuna. Štolarina je u ovoj župi ovako uređena: za krštenje plaća se župniku 12 denara, isto toliko plaća se za vjenčanje i za sprovod; jedino ako je sprovod izvan sela, u filijali, onda se plaća po dogovoru. Za ispovijed u Korizmi daje se župniku jedan denar, a za ispovijed bolesnika prema pogodbi. Na Spasovo daje župniku svaka kuća jedan sir ili 4 denara. Kada o blagdanu Sveta tri kralja s “križecom” obilazi i blagoslivlja kuće svojih župljana, svaka mu kuća daje jedan denar, jedan “hljeb”, jedno povjesmo lana i jednu sušenu svinjsku nogu.
U župi Kuzminec ljeta Gospodnjeg 1659. bili su ovi kućegospodari po selima:
Selo Kuzminec: Ivan Tkalec, Blaž Kovač, Katarina Vitezica, Nikola Gašparić, Juraj Mraz, Dorotea Đurkašina, Matija Đurkaš, Marko Špiček, Grga Šabag, Mato Đurin, Mijo Kos, Matija Mikulec, Juraj Popović, Elizabeta Horvatica, Andrija Horvat, Šimun Horvat, Juraj Posavec, Matija Marković, Matija Salaj, Grga Salaj, Nikola Čupor, Mihael Pokrivač, Juraj Kušan, Juraj Marković, Mihael Jelin sin, Nikola Sisek, Andrija Beštijanov sin, Andrija Beštijan, Juraj Kovačić, Helena Buzinka, Katarina Prosenjak udovica, Grga Prosenjak, Stanislav Prosenjak, Juraj Novosel, Uršula Krvarica, Uršula Prigranica, Toma Budaj, Ivan Vražić, Martin Štefanec, Ivan Štefanec, Jakob Magić, Ivan Zagorec, Antun Štefakonić, Mihael Krvar, Juraj Sakač, Ivan Sakač, Jakob Soljar, Petar Međimorec, Juraj Sabol, udovica Budaj, Juraj Snobok, Nikola Pekonić, Martin Kolar, Katarina Jankovica, Demetar Daraži, Uršula Vlahovina, Toma Oroš, Juraj Tkalec, Martin Zagorec, Marko Tarden, Petar Petranić, Matija Tkalec, Mihael Katana, Pavao Martinić, Frnjo Katana, Nikola Krvar, Toma Mlinar, Matija Zvonar, Ivan Bočkajev, Ivan Dobsaj, Valentin Tkalec, Juraj Horvat. Župnikovi podložnici u Kuzmincu tada su bili kmetovi: Blaž Kovač, Gašpar Papinec, Nikola Vitez, Stanko Mraz, Tomo Tarden i Juraj Mraz.
Selo Koledinec: Nikola Balar, Toma Komar, Juraj Bicak, Mihael Logina, Matija Balar, Mateo Balar, Marko Votuc, Juraj Šijak, Andrija Šijak, Blaž Posavec, Stanislav Barilar, Juraj Andrašev, Ivan Međimorec, Blaž Međimorec, Blaž Benčar, Martin Pačko, Martin Čuljak, Matija Posavec, Ivan Mesar, Antun Rajić, Marko Majdak, Matija Tkalec, Juraj Beda, Toma Marković, Juraj Marković, Lovro Krznarov sin.
Selo Antolovec: Stjepan Duljak, Toma Gerec, Juraj Mraz, Ivan Kovač, Toma Rumač, Nikola Zdelar, Mihael Zdelar, Matija Funtek, Juraj Funtek, Blaž Varga.
Selo Kutnjak: Šimun Dolenec, Juraj Miljak, Stjepan Dolenec, Andrija Zagorec, Martin Miljak, Helena Štefakonička, Ivan Tokar, Živko Posavec, Matija Majtan, Matija Majtanić, Kuzma Mučnjak, Nikola Miljak, Stanislav Prukijaš, Mihael Friščić, Petar Mučnjak, Ivan Mađar, Toma Međimorec, Martin Majtan, Mihael Škrinjarov sin, Matija Mučnjak, Šimun Mađar, Ivan Tkalec ili Smok, Patar Tkalec, Pavao Posavec, Nikola Ščurić, Ivan Škrinjar, Mihael Miljak, Ivan Bontić, Grga Tkalec, Mihael Blažeković, Petar Međimorec, Nikola Međimorec, Juraj Santani Staninov, Mihael Vaganić, Stjepan Jakopić.
Selo Grbaševec: Mihael Togonić, Stjepan Bolić, Juraj Tkalec, Ivan Sabol, Blaž mlađi Đurašin, Blaž stariji Đurašin, Juraj Zagorec, Blaž Novak, Martin Zagorez, udovica Matije Togonića.
Selo Gorica: Juraj Međimorec, Matija Međimorec, Petar Tkalec, Toma Štefković, Martin Štefković, Stjepan Bus, Blaž Kozina, Stanislav Štefković, Luka Bazlun, Šimun Razumić, Petar Kačeus, Mihael Đurđeković, Blaž Bus, Juraj Kovač, Blaž Đurina, Jakob Piškor, Andrija Tomašev sin, Andrija Hlebar, Maihael Jakopović, Mihael Grden, Grga Dobovica, udovica Jankovička, Grga Tkalec.
Selo Vojvodinec: Margareta Andrašička, Magdalena Petrekovica, Šimun Međimorec, Ivan Bus, Grga Lončar, Blaž Katanin zet, Mihael Čičkar, Stjepan Fodroci, Uršula Međimorka.
Trgovište Rasinja: Juraj Mužek, Matija Dolenčić, Šimun Čunčić, Grga Prežganec, Stjepan Jež, Petar Sklavina, Gluha Blažica, Toma Tkalec, Martin Grof, Mihael Barilar, Toma Kovačić, Grga Kelemin, Matija Kolar, Mihael Čižmešija, Stjepan Ljubić, Dorotea Žmuklina, Nikola Vrančić, Toma Pešec, Mihael Maslak, udovica Andrašička, Ivan Piškor, Mihael Babin zet, Martin Kranjec, Nikola Opica, Grga Škoica, Andrija Drožđar, Martin Zvonar, Ivan Štrigelj, Mihael Dolenčić, Toma Črnčić, Grga Bezjak, Matija Ljubić, Martin Vargović, Stanislav Stanek, Nikola Pribek, Uršula Trošina, Matija Makarić, Juraj Kovač, Marko Mikulin, Matija Brezovec, Andrija Kapitan, Juraj Grofov Beg, udovica Žažinka, Vito Snegec, Stjepan Kelemin, Juraj Rogina, Andrija Lončarić, Petar Snegec, Franjo Drk, Andrija Miklošić, Luka Obadin, Marija Šiličina, Vuk Trputec, Luka Kelemin, Stjepan Herceg, Juraj Soldat, Antun Kralj, Blaž košuta, udovica Helena, Antun Lončar, Mihael Novak, Blaž Kocian, Marko Kralj, Nikola Herceg, Mihael Zagorec, Juraj Varga, Marko Filipinec, Toma Čefan, Matija Hladen, Ambrozije Huđek, Fabijan Stubičan, Nikola Đurin, Juraj Grabar, Marko Logožar, Mihael Drk, Martin Miklošić, Mihael Čredar.
Selo Subotica: Matija Janković, Matija Mužević, Nikola Bradić, Juraj Herković, Ivan Vuković, Ivan Mađar, Juraj Premec, Lovro Doboica, Ivan Špoljar, Helena Slakovina, Mihael Hegeduš, Mihael Kralj, Juraj Jembreušić, Katarina Jembreušić, Juraj Vargov sin, Ivan Varga, Petar Jančijev sin, Marko Bačani, Matija Sever, Juraj Kegljević, Vinko Lončar, Gašpar Petrov zet, Toma Posavec, Jakob Ferenčak, Petar Posavec, Grga Ferenčak, Mihael Škrinjar, Toma Škarić, Antun Desetinin zet, Mara Čengekovica, Petar Zvonar, Juraj Novoselec, Pavao Jembreušić, Helena Gazivoda, Jakob Kralj, Matija Gazivoda, Ana Verbničanka, Vito Vidak, Petar Futač, Martin Lipnički, Šimun Futač, Petar Škrlec, Matija Pintar, Ivan Tkalec, Mihael Dečkov sin, Ambrozije Fučakov sin, Juraj Pribekov zet, Blaž Kolarić, Mihael Labazan, Imbro Habijanić, Ambrozije Cehmešter, Luka Lončar, Martin Kosmat, Martin Hegeduš, Juraj Hegeduš, Martin Obadin, Magdalena Herkovička, Mihael Herković, Matija Vodomin.
U ovome popisu koji je 1659. godine zapisao arhiđakon kanonik Andrija Vinković uočavamo da su “starinskoj” župi Kuzminec pripadali trgovište Rasinja i selo Subotica, a selo Cvetkovec još nije postojalo. Premda je od tada do danas prošlo 356 godina, vidimo da loza većine ovih kućegospodara ipak nije izumrla jer i u današnjoj župi Kuzminec žive njihovi potomci.
IZVORI:
- Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, u: Kaptolski arhiv, serija: Protokoli, Svezak: 821. (Protocolla 821. Statuta Capituli Zagrebiensis, 1334.-1345.) za godinu 1334.
- Državni arhiv u Varaždinu, Arhivski sabirni centar Koprivnica, Arhiv Grada Koprivnice, Fascikl 3., Spis br. 5. (HR-DAVŽ-ASCKC 1., Fsc 3, br. 5.) za godinu 1408.
- Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, u: Kaptolski arhiv, serija: Acta Capituli antiqua, Fasc. 67, Nro. 6. i drugi kasniji prijepis u: Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, serija: Acta Ecclesiastica Statistica Nro. 1. za godinu 1501.
- Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, u: Nadbiskupijski arhiv, serija: Protokoli, I. Kanonske vizitacije, 1. Različite: Protokol 4/IV. pag. 83-84. za godinu 1615.
- Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, u: Nadbiskupijski arhiv, serija: Protokoli, I. Kanonske vizitacije, 7. Arhiđakonat Komarnica: Protokol 89/I. pag. 131-162. za godinu 1659.
LITERATURA:
– KRČELIĆ Baltazar Adam, 1770, Historiarum chatedralis ecclesiae Zagrebiensis, Tom 1, Cap. VI. pag. 19. Zagreb
– TKALČIĆ Ivan Krstitelj, 1874, Monumenta historica episcopatus Zagrabiensis saec. XII. et XIII., Vol 2., Zagreb
– RAČKI Franjo, 1872, Popis župa Zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU IV, Zagreb, 201-229.
– BUTORAC Josip, 1984, Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU LIX, Zagreb, 43-108.
– KANCIJAN Antun, 1984, “Traganje za podrijetlom imena sela Ludbreške Podravine I”, Podravski zbornik 10, Koprivnica, 246-257.
– FELETAR Dragutin i PETRIĆ Hrvoje, 2001, Kratki pregled povijesti župe Novigrad Podravski, u: Općina Novigrad Podravski, Novigrad Podravski, 167-168.
– PAVLEŠ Ranko, 2003, “Osobine popisa župa, naselja i posjeda u Podravini do kraja XVI. stoljeća”, Podravina Vol. 2, broj 4., Koprivnica, 75-99.