KORIZMA

LITURGIJSKE NAPOMENE ZA KORIZMU:
Prema službenim odredbama Duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije svim vjernicima na znanje i duhovnu korist:
1. Blagoslov pepela i obred pepeljenja vrše se u misi nakon homilije. U misi u kojoj se vrši obred pepeljenja izostavlja se pokajnički čin.
2. Pobožnost križnoga puta, vlastita vremenu korizme, neka se ne vrši u KORIZMENE NEDJELJE.
3. Korizmeni svagdani od Pepelnice do subote pred Cvjetnicu po stupnju slavlja imaju prednost pred spomendanima svetaca. (Može se uzeti samo zborna molitva).
4. Poklik „Aleluja“ ispušta se u sve dane, pa i na svetkovine kroz korizmu. Himan „Slava“ govori se ili pjeva samo na svetkovine i blagdane te u posebnim svečanim zgodama.
5. U korizmi se, zbog pokorničkog značenja ovoga vremena zabranjuje oltar kititi cvijećem, a sviranje glazbala dopušta se samo kao podržavanje pjevanja.
KORIZMA
Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrs. Pokora traje 40 dana, ali korizma zbog raznih prilagodbi danas tehnički traje nepuna 44 dana. Korizma počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs. Značajka misnih nedjeljnih slavlja kroz korizmu je ljubičasta boja liturgijske odjeće. Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica. Budući da uskrsne svečanosti i sam Uskrs nadilazi sve druge liturgijske blagdane po svojoj važnosti, onda se treba za njega posebno i dobro pripraviti u strogoj čistoći i ozbiljnoj pokori. Ne radi se samo o tome da se sjećamo onoga što se dogodilo, jedne povijesne činjenice našega otkupljenja, nego da taj misterij osobno doživimo i oživimo usvajajući njegovu krepost. Nastanak korizme nije isključivo vezan uz post. I ako je post jedna od vježbi kojima se pripremamo da sveto proslavimo rođendan Otkupljenja, on je bio stroga obveza na početku samo u Svetom tjednu. Trajanje korizme kroz četrdeset dana nadahnuto je sjećanjem na četrdeseta dana koje je Isus proveo u pustinji, Mojsije na Sinaju i Ilija na Horebu. To znači: korizma je zajedničko “povlačenje” vjernika u jedan poseban stil vjerničkog života kroz četrdeset neprekinutih dana kojemu je cilj da pripravi vjernike na uskrsno slavlje kroz pročišćavanje srca i savršenije vršenje kršćanskih dužnosti. Kroz to vrijeme svaka kršćanska zajednica je posebno sjedinjena s Isusom u pustinji prema programu koji nastoji što više uskladiti s njegovim: život molitve i ustrajnije pokore koja je prožeta intenzivnijim tjelesnim mrtvljenjem, a post je samo jedan od oblika tog mrtvljenja. Ništa nije bio nevažniji, kako to ističi liturgija, post grijeha od materijalnog posta.