Arhiva kategorije: aktualno
KUZMOVO 2018
Kuzminec, 26. 9. 2018.
Na spomendan svetih Kuzme i Damjana, u srijedu 26. rujna, svečano euharistijsko slavlje u Župi svetih Kuzme i Damjana u Kuzmincu, predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Ludbreškog dekanata, i duhovnicima Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva. I ove su godine na blagdan svojih nebeskih zaštitnika u Kuzminec hodočastili mnogi liječnici, ljekarnici, stomatolozi, medicinske sestre, medicinski biokemičari; članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, ali i mnogi vjernici koji se zagovaraju u zaštitu svetih Kuzme i Damjana, čije su relikvije bile izložene na čašćenje. Hodočasnike iz Zagreba predvodila je prof.dr.sc. Danica Galešić Ljubanović, predsjednica Podružnice HKLD-a „Branimir Richter“, uz nju su bili dr.med. Hrvoje Vranješ, spec.epidemiolog, zatim mr.pharm Mirjana Vrsalović; mr.pharm Andrea Koščec, tajnica Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara, te mr.pharm Krešo Morić. Čak oko tridesetak lječnika, stomatologa i medicinskog osoblja bilo je zastupljeno iz Podružnice Koprivnica koje je predvodila njihova predsjednica dr.med.dent. Danijela Glavosek, ujedno i organizatorica hodočašća. Prije početka misnog slavlja varaždinski je biskup blagoslovio nedavno postavljenu ploču ispred ulaza u crkvu na kojoj je ispisana kratka povijest župe te imena svih poznatih župnika Župe Kuzminec od njezina osnutka do danas. Nakon molitve za sve pokojne župnike, započelo je svečano euharistijsko slavlje, koje je svojim pjevanjem uzveličao Župni zbor sv. Jurja iz Đurđevca.
U prepunoj župnoj crkvi svoju homiliju varaždinski biskup Josip Mrzljak započeo je propitkivanjem:
– Što znači biti vjernik – kršćanin – katolik, i što ustvari znači “vjerovati” u stvarnome životu. Promišljajući o tome, biskup je naglasio, kako mi vjeru primamo u obitelji, od roditelja ili djedova i baka koji su nam prvi “svjedoci vjere”. Prvi pak kršćani, prvenstveno dvanaestorica apostola, nisu imali roditelje vjernike; već su sami morali povjerovati u “Mesiju – pomazanika”. Na riječi apostola povjerovali su mnogi koji su nastavili svjedočiti; a bilo je i onih koji su svjedočili svojim životom – svojim mučeništvom, i upravo pojam “martyrium – mučeništvo” znači “svjedočanstvo”, pojasnio je monsinjor Mrzljak.
– Među te prve kršćane – mučenike ubrajamo i svete Kuzmu i Damjana, prema predaji lječnike, koji su svoj život na zemlji davali za druge. Lječili su besplatno, ne samo bolesti i fizičke tegobe, već su se brinuli i za duhovno zdravlje, svjedočeći uskrslog Isusa Krista koji nas očekuje u vječnome životu. To važno svjedočanstvo vjere prenosi se već više od 20 stoljeća. Biskup je naveo kako postoje i drugi oblici dobivanja vjere, ali uvijek preko riječi svjedočanstva kojima vjerujemo, a posredstvom razuma i slobodne volje odabiremo Isusov put i postajemo njegovi svjedoci. Kroz povijest je bilo i onih koji su se kolebali i nisu ustrajali, već su spašavali svoj bremeniti život. Čuli smo za misao: “Onaj koji želi spasiti svoj zemaljski život, on će ga izgubiti; ali ako ga izgubi, onda će ga dobiti. To je taj paradoks kršćanstva: kada gubimo, zapravo dobivamo. Kada dajemo nešto za druge mislimo kao da gubimo, a zapravo dobivamo i to je pravi trajni dobitak. Čovijek mora ostati dosljedan i živjeti po svojoj savjesti makar ga to koštalo i ovog vremenitog zemaljskog života, jer vjerujemo da na taj način dobivamo nešto više. To isto su pokazivali i mučenici iz prvih kršćanskih vremena, o kojima ne znamo mnogo. Na freskama u ovoj crkvi možemo vidjeti prikaz života i mučeništva svetih Kuzme i Damjana kako nam prenosi predaja tj. memorija crkve, iz koje znamo da su zaista pomagali drugima i svjedočili svoju vjeru. I kada danas slavimo svete mučenike, pitamo se odakle in snaga za njihova djela, i da li bi mi mogli svjedočiti na takav način. Ali i danas u svijetu postoje oni koji svojom krvlju svjedoče kršćanstvo. Moramo se uvijek iznova pitati koliko mi svjedočimo svoju vjeru, svojim životom; ne samo riječima nego i svojim djelima. I da Božja riječ nije samo teorija, već i praksa koju živimo. Primjeri svetaca su uvijek oni koji nas poučavaju i pomažu da i mi budemo svjedoci, te prevladamo svojim životom ono što je ljudsko i tako nagradimo ono što je Božje. Često mi ljudi imamo neka svoja pravila, postupamo drugačije nego što nas uči evanđelje. Tada se događaju svađe, ratovi, mržnja. Isus nas uči drugačije, nama gotovo neshvatljivo; ako me netko udari po jednom obrazu, neka mu pružim i drugi. To znači da ne uzvraćamo zlo za zlo, već da na zlo uzvratimo dobrim. Na mržnju možemo uzvratiti ljubavlju, na laž – istinom. To je put kršćanskog života, tako su živjeli svjedoci – mučenici. Kako su oni to mogli? Ta nisu oni imali tu snagu u sebi, već je sam Bog ta snaga u čovjeku, i toga su bili svjesni svi sveci i mučenici. To su posebno izražavali i sveti pisci, sveti Pavao nam govori: “Ne živim više ja, nego zapravo Bog živi u meni”; njegova djela žive u meni, a ja se samo tome dajem. Takva svjedočanstva doprla su do naših dana, i vječno će ostati u memoriji Crkve, mi ih možemo zaboraviti, ali netko će pamtiti. Možemo ih mi odbaciti, ali netko će prihvatiti. Pitamo se stoga koliko u kršćanskoj Europi i kršćanskoj Hrvatskoj, koja je tradicionalno kršćanska i katolička, ustvari ima kršćanskog života, i onog katoličkoga. I moramo uvijek upozoravati, što to znači živjeti kršćanskim životom, i da to nije samo neka tradicija i riječi koje ćemo naučiti, već je to život koji treba živjeti. Zato je dobro prisjećati se slavnih mučenika svetih Kuzme i Damjana, kojima su posvećene brojne crkve u Hrvatskoj i svijetu. I kada, na svetoj misi, molimo prvi misni kanon spominjemo sve apostole i nekoliko mučenika iz prvih kršćanskih vremena, a među njima su i sveti Kuzma i Damjan. Oni su prvi temelj, a krv mučenika, postaje sjeme kršćanstva koje raste kroz vjekove. A nama ostaje da prepoznamo taj rast i da kao Crkva rastemo zajedno s njima. Da ih imamo kraj sebe kao uzor, kao pomoćnike i kao zaštitnike, jer su dio nebeske proslavljene Crkve. I neka nam svima pomogne zagovor svetih Kuzme i Damjana mučenika da svakodnevno živimo svoju vjeru.
Na kraju euharistijskog slavlja kuzminečki župnik vlč. Igor Radašić, zahvalio je mons. Mrzljaku na predvođenju svečane euharistije, kao i svima koji su sudjelovali kako u pripremi tako i u samoj proslavi župnog blagdana, a posebno je zahvalio svim članovima HKLD-a koji se svake godine vjerno vraćaju, zajedno sa župljanima, proslaviti svoje zaštitnike u ovu malu podravsku župu. Proslavi svetkovine nazočili su i predstavnici civilne vlasi: načelnik Općine Rasinja gdin. Danimir Kolman, predsjednik vijeća općine Rasinja gdin. Zvonimir Fajfarić, te načelnik Općine Legrad gdin. Ivan Sabolić, sa zamjenicom gđicom. Kristinom Turk.
BISKUP JOSIP MRZLJAK U KUTNJAKU I GORICI
Biskup Josip Mrzljak blagoslovio obnovljene kapele u župi Kuzminec
U nedjelju 13. svibnja 2018. varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je obnovljene kapele u župi Kuzminec, u kojoj su na poticaj mjesnog župnika Igora Radašića i župnog vijeća u potpunosti obnovljene kapele u Kutnjaku i Gorici.
Kutnjak
Kapela u Kutnjaku posvećena je Svetoj Jeleni Križarici i spominje se u kanonskim vizitacijama početkom 17. stoljeća. Prvotno je bila građena od drveta, dok je današnja kapela sagrađena 1763. godine u baroknom stilu i djelo je talijanskog graditelja Valentina Alpaga. Prepoznatljiva je po vitkom tornju na pročelju crkve. Kako je dio krova iznad sakristije bio u izrazito lošem stanju, a i ostali dijelovi crkve su kroz desetljeća korištenja vidno bili oronuli, pristupilo se temeljitoj obnovi.
Biskupa su u velikom broju dočekali mještani sela Kutnjak ispred svoje kapelice. U 11 sati započela je svečana sveta misa koju je predslavio biskup varaždinski Josip Mrzljak, a suslavili su velečasni Nikola Tomašević, biskupov tajnik i župnik kuzminečki velečasni Igor Radašić. U ime župne zajednice biskupa je pozdravila vjeroučiteljica Barbara Sakač Novak zahvalivši mu za dolazak i svaku pomoć koju biskupija pruža ovoj maloj zajednici.
Biskup je u svojoj propovjedi govorio o nedjelji kao najstarijem kršćanskom blagdanu, koji je nastao na izvanrednom događaju u ljudskoj povijesti – uskrsnuću Gospodina našega Isusa Krista, te je od tada nama kršćanima svaka nedjelja blagdan Isusovog uskrsnuća. Osvrnuo se i na Sveti križ koji je pronašla sveta Jelena Križarica, zaštitnica ovog sela, a koji je najsvetiji simbol i temelj naše vjere u živoga Krista.
Euharistijsko slavlje svečanim pjevanjem uzveličao je zbor mladih “Ihthis” iz župe Svetog Franje Asiškog iz Velikog Bukovca.
Na kraju mise župnik Igor Radašić zahvalio je svima koji su sudjelovali u slavlju, a posebno je zahvalio svima koji su pomogli obnovu i uređenje kapele u Kutnjaku. Osobito je zahvalio načelniku Općine Legrad, Općini Rasinja, županu i županiji Koprivničko-križevačkoj, te Varaždinskoj biskupiji, tvrtkama izvođačima radova te pojedincima koji su pomogli novčano, u materijalu i radovima na obnovi koja je stajala 161 000 kuna.
Također su se ove godine u selu Kutnjaku, povodom blagdana svetog Florijana, okupila vatrogasna društava s područja župe Kuzminec (DVD Kutnjak-Antolovec, DVD Kuzminec, DVD Koledinec, DVD Gorica-Grbaševec), koja su svečanim postrojavanjem dočekali biskupa ispred crkve. Biskup Josip Mrzljak tom prigodom blagoslovio je vatrogasne barjake i vatrogasce, kao i njihov rad.
Događaju su nazočili i Koprivničko-križevački župan Darko Koren, načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić, zamjenica načelnika Općine Legrad Kristina Turk te ostali općinski vijećnici. Svi uzvanici i gosti pristupili su zajedničkom stolu u Društvenom domu sela Kutnjak, gdje je u organizaciji župe i vatrogasaca poslužen ručak za sve sudionike događaja.
Gorica
Selo Gorica, nekadašnja župa u kojoj se spominje crkva Svetog Ivana, stradalo je u osmanlijskim osvajanjima u 16. stoljeću, te se od tada nikada nije obnovila niti župa, niti porušena crkva. Crkvenim ustrojem od tada pripada župi Kuzminec. Tek 2000. godine mještani podižu kapelicu Svetog Jakova starijeg apostola, na kojoj su u protekle dvije godine napravljeni mnogi radovi. Mještani sela Gorica, prigodom dolaska biskupa, obnovili su i kameno raspelo u središtu sela, kao i ogradu oko njega. 52.000,00 kuna sve skupa.
Osobit pozdrav, dirljivim govorom, uputio je Nikola Votuc, zapovjednik vatrogasnog društva Gorica-Grbaševac, koji je zahvalio preuzvišenom ocu biskupu na njegovom pohodu, te je pohvalio domaćeg župnika Igora Radašića na svom njegovom zalaganju i naporima da ovo mjesto opet zaživi.
Predvodeći svečano misno slavlje biskup Mrzljak je u svojoj homilji naglasio kako svi mi unatoč našim razlikama u spolu, zvanju i porijeklu imamo zajedništvo po krštenju. Te smo, kao vjernici, pozvani trajno promišljati o njegovu značenju, i upravo živeći, po tom krštenju, naš kršćanski život treba hrabro prihvatiti križ, odnosno poteškoće i životne prepreke, ali uvijek s ljubavlju i žrtvovanjem za Boga i bližnjega.
Liturgijsko slavlje pjesmom je pratio muški zbor “Svetog Franje Asiškog” iz župe Veliki Bukovec.
Na kraju, biskup Mrzljak posebno je zahvalio župniku Igoru Radašiću te istaknuo kako i ovom obnovom nitko nije osiromašio, a svi su zajedno bogatiji i oplemenjeni djelom koje govori o snazi njihove vjere u Krista.
Slavlju su nazočili načelnik Općine Rasinja Danimir Kolman i predsjednik rasinjskog Općinskog vijeća Zvonimir Fajfarić, koji su se zajedno sa gostima pridružili večeri koju su pripremili mještani sela Gorica i kuzminečki župnik koji je na kraju pohvalio i zahvalio se gosp. Draženu Galeniću koji je uz župnika omogućio da sve prođe u lijepom tonu i zabilježio svojim fotoaparatom, te dao osvrt na nedjeljno slavlje.
U obje obnovljene kapele postavljene su i mramorne spomen ploče kojima je ovjekovječen pohod varaždinskog biskupa ovim mjestima, koja su unatoč izumiranju pokazala kako žarko čuvaju vjeru svojih predaka.
POGLEDAJTE KRATKI PRILOG O PROSLAVI KUZMOVA 2017. NA LAUDATO TV
SPOMENDAN SV. KUZME I DAMJANA I HODOČAŠĆE HKLD-a
KUZMINEC, 26.9.2017.
Svečanom koncelebriranom svetom misom svoje nebeske zaštitnike proslavila je župa Kuzminec, te članovi Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Prije mise u župnoj crkvi održano je zanimljivo predavanje o širenju štovanja sv. Kuzme i Damjana u Europi i Hrvatskoj, te povijesti i posebnostima kuzminečke župe i crkve, koje je predstavio Dražen Galenić, kroničar župe. Euharistijsko slavlje predvodio je Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s mons. Valentinom Pozaićem, pomoćnim biskupom zagrebačkim u miru, svećenicima ludbreškog dekanata i duhovnicima HKLD-a. Na početku euharistijskog slavlja biskup Josip Mrzljak svima je uputio riječi pozdrava, a župljanima i članovima HKLD-a čestitao je dan njihovih zaštitnika te naglasio kako oni nisu samo liječili tjelesno bolesne već i duhovno potrebite, a ta milost potrebna je i danas. U svojoj homiliji, biskup Valentin Pozaić, govorio je o sv. mučenicima Kuzmi i Damjanu koje vjerno štuje pradavna podravska župa Kuzminec, a uzor su medicinskim djelatnicima svih struka. Osvrnuo se i na aktualni problem “demografskog propadanja hrvatskog naroda te bijele kuge današnjeg vremena” i problema otuđenja obitelji koja je temelj budućnosti svakog naroda. Na kraju homilije poslao je snažnu poruku riječima “Život dakle biraj ljubeći Gospodina Boga svoga, slušajući Njegov glas, prianjajući uz Njega da živiš ti i tvoje potomstvo”, te pozvao na zajedništvo i očuvanje naše vjere i obitelji kao zalog opstojnosti hrvatskog naroda. Slavlje je svojim pjevanjem uveličao oktet iz župe Đurđevac sa svojim župnikom vlč. Markom Racom. U Kuzminec su i ove godine u velikom broju hodočastili liječnici, ljekarnici, biokemičari, stomatolozi i ostali djelatnici posvećeni medicini Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, predvođeni predsjednicom prof. dr. Anom Peraica Planinc koja je predvodila goste iz zagrebačke podružnice. Sekciju farmaceuta i medicinskih biokemičara predvodila je predsjednica sekcije mag. Marija Benković, dok je koprivničku podružnicu predvodila predsjednica dr. Danijela Glavosek. Ove godine pridružili su se liječnici iz varaždinske podružnice kao i sekcija mladih HKLD-a. Koprivničko križevačku županiju predstavljala je pročelnica za kulturu gđa. Vesna Peršić Kovač, a nazočio je načelnik općine Rasinja gdin. Danimir Kolman, sa predsjednikom vijeća općine Rasinja gdinom. Zvonimirom Fajfarićem. Na kraju euharistijskog slavlja domaći župnik vlč. Igor Radašić, zahvalio je svima koji su sudjelovali kako u pripremi tako i u samoj proslavi župnog blagdana, a posebno je zahvalio preuzvišenom biskupu Valentinu Pozaiću koji se unatoč bolesti rado odazvao na poziv da sudjeluje na proslavi svetkovine sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu.
PROSLAVA SVETIH KUZME I DAMJANA ZAŠTITNIKA ŽUPE
U ponedjeljak 26.9.2016. u Kuzmincu proslavili smo naše nebeske zaštitnike, svete mučenike, Kuzmu i Damjana. Svečanu koncelebriranu svetu misu predvodio je prečasni monsinjor Zlatko Koren, kojemu je ovo ujedno bilo i posljednje hodočasničko mjesto u kojem predvodi slavlje kao rektor svetišta Majke Božje Bistričke i župnik u Mariji Bistrici. Svojim prisustvom počastili su nas i načelnici općine Rasinja gdin. Danimir Kolman, te načelnik općine Sračinec gdin. Božidar Novoselec, i gdin. Stjepan Behin kao predstavnik koprivničko križevačke županije.
Slavlje je svojim pjevanjem uzveličao oktet iz župe Đurđevac sa svojim župnikom vlč. Markom Racom, kao i župljani župe Sračinec, Udruga hrvatskih branitelja općine Sračinec, te poduzetnici varaždinskog kraja predvođeni gospodinom Rudolfom Kirićem.
Također su se, vrlo rado, na inicijativu našeg Varaždinskog biskupa, preuzvišenog monsinjora Josipa Mrzljaka uputili na hodočašće relikvijama svetih Kuzme i Damjana, liječnici i ljekarnici, farmaceuti i medicinske sestre Hrvatskog katoličkog liječničkog društva iz Zagreba predvođeni svojom predsjednicom prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, i duhovnikom društva vlč. Kristijanom Kuharom. Neka im sveti Kuzma i Damjan budu uvijek na pomoć u spašavanju ljudskih života, a dragi Bog neka vam naplati svako njihovo dobro djelo.
Ovim putem zahvaljujem se svim svećenicima našeg ludbreškog dekanata, svim župljanima kao i vjernicima hodočasnicima koji su prisustvovali, te zazivam na Vas Božji blagoslov uz molitvu sv. Kuzmi i Damjanu
Bože, ti si svetog Kuzmu i Damjana odredio da budu liječnici ljudskih duša i tijela bez ikakve nadoknade. Obdario si ih darom čudotvornog liječenja i po njima proslavio svoje svemoćno ime. Molimo te, svemogući Bože, pogledaj i na današnje bolesnike u duši i tijelu, po zagovoru svojih svetih liječnika Kuzme i Damjana, izliječi njihove boli, obdari ih zdravljem da ti trajno zahvaljuju. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
NOVO KROVIŠTE, ZVONO I ELEKTRIFIKACIJA NA KAPELI SV. JAKOVA U GORICI
U kolovozu ove godine imali smo radove i na kapelici svetog Jakova u Gorici. Na kapelici, koja je izgrađena 2000.g. stavljena je šindra koja je evo u 16 godina istrunula te je bilo nužno potrebno sanirati krovište i staviti crijep. Također, nabavili smo novo zvono koje smo i elektrificirali i koje poziva mještane 3 puta na dan da se sijete bezgrešnog začeća i izmole Zdravo Marijo. Ranije ove godine dali smo nacrtati i novu oltarnu sliku svetog Jakova apostola. Sljedeće godine planiramo kapelicu okrečiti iznutra i osviježiti izvana. Zahvaljujem se obitelji Votuc koji su hranili majstore, te Bartolić Slavku koji je pomogao dva dana na radovima. Zahvaljujem svim donatorima, općini Rasinja i načelniku Danimiru Kolmanu, koja nam je priskočila sa 8.000,00 kuna, mještanima Gorice koji su prikupili jedva 3.000,00 kuna, te našoj Varaždinskoj biskupiji. Radovi su iznoslili 32.000,00 i nešto kuna.
BISKUP BLAGOSLOVIO NOVO OBNOVLJENU KAPELU U VELIKOM OTOKU
Početkom kolovoza u selu Veliki Otok, filijali župe Imbriovec, započeli smo radove na kapelici svetoga Križa iz 1891.g.. Kapelicu smo u potpunosti obnovili iznutra i izvana, promijenili drvnu građu na tornju, obukli isti u lim, napravili novi inox križ na tornju sa gromobranom, stavili okapnice na sve prozore, kupili nove kristalne lustere, obnovili ogradu oko kapelice, izradili 8 novih klupa. Radovi su iznosili 88.200,00 kuna. Prošle godine zamijenili smo krovište u visini od 30.000,00 kuna, godinu prije popločili pod, elektrificirali zvono te zamijenili prozore i vrata. Dakle u kapelicu je u protekle dvije-tri godine uloženo cca 150.000,00 kuna.
U nedjelju 11. rujna, uoči „Križeva“ posjetio nas je naš varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak te na kraju svečane svete mise blagoslovio obnovljenu kapelicu. Na misi na otvorenom prisustvovalo je cca 180 vjernika. Biskup je u homiliji više puta spomenuo riječ zajedništvo, kao i na kraju prije blagoslova, da nitko od mještana nije svojim darom postao siromašniji, a svi smo postali bogatiji za ovu obnovljenu kapelu. Svaka obitelji iz Velikog Otoka sudjelovala je u obnovi.
Mnogo je osoba zaslužilo da im se zahvali jer bez njihovog dara ne bismo mogli ovo sve lijepo urediti, posebno stanovnicima Velikog Otoka, općini Legrad i načelniku Ivanu Saboliću, vijećnicima koji su se izborili za sredstva od općine, te našoj Varaždinskoj biskupiji. Hvala zboru iz Đelekovca koji su nas na misi pratili. Hvala onima koji su se pobrinuli za cvijeće i pripremili sve za slavlje, kao i svima koji su na bilo koji način pripomogli u organizaciji i slavlju ove naše župne svečanosti.
NOVA OLTARNA SLIKA SVETOG JAKOVA APOSTOLA U GORICI
U Gorici u kapelici svetog Jakova apostola napravljena je nova oltarna slika. Radovi su iznosili 7.500,00 kuna koje je podmirio župnik kao dar svim mještanima sela Gorica. Kroz mjesec dana još će se napraviti novo krovište, nabaviti zvono i isto elektrificirati te pozivati svakog dana na “Zdravo Mariju”.
PROŠČENJE SVETOG JAKOVA U GORICI
SUSRET MINISTRANATA LUDBREŠKOG DEKANATA U KUZMINCU
U subotu, 11. 06. 2016 godine u u našoj župi, održan je susret ministranata Ludbreškog dekanata. Susret je započeo u župnoj crkvi molitvom koju je prevodio vlč. Siniša Dudašek, biskupijski povjerenik za ministrante, a nakon molitve, svjedočanstvo o svome svećeničkom pozivu dali su vlč. Leonardo Šardi i vlč. Siniša Dudašek, koji su posvjedočili kako Bog uvijek zove i uklanja sve zapreke na putu prema svećeništvu u kojemu su našli radost i puninu svoga života, i tako su potaknuli mlade da i sami razmisle da li su među onima koje Bog zove u sveta duhovna zvanja. Nakon svjedočenja i molitve, mladi su u skupinama, koje su vodili animatori-ministranti iz župe Sračinec, u prigodnoj katehezi obrađivali temu „Svećenik“ te su izrađivali poticajni plakat kojim bi mlade pozivali u sveta duhovna zvanja. Nakon ručka, nogometa, graničara i kviza, susret je završio molitvom, podjelom zahvalnica i prigodnog dara svim ministrantima.
PROSLAVA SVETOG FLORIJANA
U Nedjelju 8.5.2016 obilježili smo blagdan sv.Florijana,zaštitnika vatrogasaca.Misa je bila u Koledincu,a predvodio ju je vlč.Igor Radašić.Prisutni su bili vatrogasci iz župe Kuzminec,a to su DVD Kuzminec,DVD Koledinec,DVD Gorica-Grbaševec i DVD Kutnjak. Sv.Florijan je rođen u Austriji oko 250. godine poslije Krista, u antičkom rimskom gradu Cetium (današnji St.Polten, Donja Austrija). Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zahvaljujući teškom radu i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog carstva (danas dio Austrije).Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada sa ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava sa teškim problemima. No u to vrijeme, Florijan je mnogo trpio zbog svoje vjere. Iako je bio časnik u vojsci, otvoreno je priznavao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme.Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquilisa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće sa njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara “poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima”. Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.Pošto Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru, govoreći im “ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo”. Uplašen njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i baca ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan. Taj se događaj zbio 4. svibnja 304. godine.600 godina kasnije, negdje između 900. i 955. godine, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija). Od tada se Svetog Florijana sve više počinje povezivati s vatrogastvom te se njegov lik počinje pojavljivati na vatrogasnim spravama i opremi vatrogasaca. No, službeno se Svetog Florijana za zaštitnika vatrogasaca uzima tek početkom XIX. stoljeća kada se vatrogasci počinju organizirati u dobrovoljna vatrogasna društva. Dan sv. Florijana, ujedno i dan hrvatskih vatrogasaca, slavi se svake godine 4. svibnja.
U KUZMINCU PREDSTAVLJENA KNJIGA “STATUS ANIMARUM – STALIŠ DUŠA ŽUPE KUZMINEC 1900.-2015.”, TE NAJAVLJEN PROJEKT OBJAVLJIVANJA MATIČNIH KNJIGA ŽUPE OD 1673. DO 1906. GODINE
U našoj župi sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu u ponedjeljak 2. svibnja, prigodom proslave dana općine Rasinja, predstavljena je novoispisana knjiga “Status animarum – Stališ duša župe Kuzminec 1900.-2015.” koja je svojevrsni popis svih stanovnika župe Kuzminec u razdoblju od 115 godina.
Nakon svete mise za sve pokojne župljane koju je predvodio župnik vlč. Igor Radašić u koncelebraciji sa vlč. Markom Racom, župnikom đurđevečkim, knjigu je predstavio Dražen Galenić, genealog i istraživač povijesti župe, koji je uredio starije arhivske podatke i dopunio ih novim podatcima. Knjiga “Status animarum” ili “Stališ duša” sadržava popis osoba pojedine župe sistematiziran prema kućanstvima, tj. prema tome tko živi pod istim krovom ili na istoj okućnici. U njoj nalazimo sustavno i kronološki zabilježene podatke o vitalnim događajima svakog pojedinca (rođenje/krštenje, vjenčanje, smrt) te su oni, kao takvi, primarna građa za mnoge znanstvene discipline. U predstavljenoj knjizi velikog formata na 650 stranica, opisana su rodoslovlja svih obitelji koje su živjele ili još uvijek egzistiraju na području župe Kuzminec, tako da svako u njoj može pronaći svoje pretke do šestog ili sedmog koljena.
Kuzminečki župnik vlč. Igor Radašić najavio je i izdavački projekt župe Kuzminec koji će biti realiziran u suradnji sa Društvom za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” iz Zagreba. Planirano je da se u seriji od više knjiga objave sve matične knjige župe Kuzminec od 1673. do 1906. godine, te se tako predstave javnosti kao primjer čuvanja i brige o najvrijednijoj arhivskoj građi župe Kuzminec.
Jedan primjerak knjige biti će uručen varaždinskom biskupu mons. Josipu Mrzljaku kako bi se pohranio u središnjem arhivu Varaždinske biskupije i tako sačuvao za buduće generacije. Prisutnima se obratio i načelnik općine Rasinja gdin. Danimir Kolman koji je istakao: “Da ono što nije zapisano, vremenom prerasta u zaborav, te ako ne postoji pisani trag, kao da se nije nikada dogodilo.” Pohvalio je autora Dražena Galenića, te poželio je da ova knjiga bude poticaj i ostalima za brižno čuvanje starih zapisa i dokumenata, te istraživanje vlastitih korjena.
Nakon predstavljanja knjige, autor Dražen Galenić svakom zainteresiranom mještaninu sela Kuzminec, Koledinec, Kutnjak, Antolovec, Gorica, Vojvodinec i Grbaševec izradio je kratko rodoslovlje predaka, koristeći se podacima iz knjige “Status animarum – Stališ duša župe Kuzminec 1900.-2015.”, te podatcima iz starijih matičnih knjiga. Zanimanje za svoja rodoslovlja podjednako su pokazali i mlađi i stariji stanovnici župe, te su bili ugodno iznenađeni doznavši imena svojih predaka kojih se više nitko i ne sjeća, a koji su ipak bili zaslužni i vrijedni dionici povijesnih događanja ovoga podravskog kraja.
ZAVRŠENA KOVANA OGRADA U KUZMINCU
29.04. postavljena je sva ograda na stupove oko crkve svetog Kuzme i Damjana u Kuzmincu.Zahaljujem se i vatrogascima iz Kuzminca koji su ofarbali stupove i sve pripremili za ogradu. Sveukupna dužina je 107 metara, a cijena iznosi 75.000,00 kuna. 15.000,00 kuna dala nam je općina Rasinja, 20.000,00 kuna biskupija Varaždinska, nadamo se barem 15-20.000,00 kuna od županije Koprivničko-Križevačke i 20-25.000,00 od župljana župe Kuzminec. Župnik je posudio novce, te su radovi u potpunosti plačeni, sada samo predstoji sakupiti preostalo i vratiti dug. Nadam se da ćemo uspjeti kao i prošle godine kad smo sakupili 27.000,00 kuna za nove stupove. U ponedjeljak, 2.05. imamo svetu misu u 18:00 sati u Kuzmincu, a nakon mise imati ćemo predstaljanje prijepisa starih župnih knjiga, na tu misu dolaze nam i općinari iz Rasinje uoći dana općine Rasinja koji se slavi u srijedu, a svećana sjednica biti će u Kuzmincu, 3.05. u 12:30 u vatrogasnom domu.
NEDJELJA MUKE GOSPODNJE U KUZMINCU
Na Cvjetnicu u našim župama imali smo svetu misu na kojoj smo blagoslovili grančice kao znak na svečani ulazak Isusov u Jeruzalem. Najsvečanije je bilo je u Kuzmincu na misi u 11:00 sati sa procesijom. Začudo okupilo se barem dva puta više ljudi nego inače :). Na slikama vidimo i novu kovanu ogradu koja je još u izdradi, a cijela će biti završena do 1.05.2016.g.
NOVE KLUPE U KAPELI SVETE HELENE U KUTNJAKU
Krajem 2015.g. napravili smo novih 10 hrastovih klupa u kapelici svete Helene u Kutnjaku. Radovi su iznosili 24.000,00 kuna. Zahvaljujem se svima koji su nam izašli u susret svojim donacijama: županiji Koprivničko-Križevačkoj, općinama Đelekovec, Legrad i Rasinja, Varaždinskoj biskupiji, te naravno mojim vjernicima što smo sve zadano za prošlu godinu uspješno i riješili i sve platili.